Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložbenim projektom , Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu željelo se široj javnosti predstaviti, prikazati i protumačiti odabrane predmete hrvatske kulturno-povijesne baštine pohranjene u srednjovjekovnim zbirkama hrvatskih arheoloških muzeja. 

U središtu tog bogatog, često neobičnog ali ipak jasno stratificiranog kolopleta kulturne povijesti imali su se naći i na jednom mjestu biti prikupljeni raznovrsni arheološki predmeti izrađeni od plemenitih metala koji svojom zanimljivošću i kulturno povijesnom vrijednošću oslikavaju, govore i opisuju različita srednjovjekovna razdoblja koja započinju vremenom koje predhodi odlasku Hrvata iz njihove zakarpatske pradomovine a završava doseljavanjem u njihove i naše nove srednjoeuropske i istočnomediteranske prostore. 

U toj novoj domovini Hrvati su zatekli i prihvatili štošta, što je u prostornoj i vremenskoj interakciji stvorilo novu, baštinski i kulturološki oplemenjenu vrijednost ostavivši iza sebe neizbrisiv trag na spomenicima povijesnosti i stvaralaštva kojeg smo s vremenom imenovali hrvatskim.

 Arheološka baština, više nego ikoja druga baštinska skupina, oslikava svu tu dijelom vidljivu, dijelom prikrivenu a često i posve sakrivenu povijesnu i materijalnu stvarnost u kojoj je nastajao, razvijao se i u konačnici oblikovao hrvatski kulturni identitet.

Na tragu ovih spoznaja i saznanja nekolicina stručnjaka vodećih arheoloških muzeja Republike Hrvatske zamislila je i u Zadru krajem 2011. godine dogovorilo zajednički izložbeni projekt koji je prema prvotnim razmišljanjima prisutnih trebalo oblikovati i pripremiti prema istom izložbenom obrazcu te ga zainteresiranoj publici prikazati istovremeno tijekom 2014. godine u svakom od sjedišta hrvatskih matičnih arheloških muzeja, tj. u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku i Puli. 

Za ovako zamišljenu izložbenu smotru svaki je muzej trebao odabrati i predstaviti najvažnije, najznačajnije, najvrijednije ili najljepše eksponate svojih srednjovjekovnih zbirki — pojedinačne predmete, grobne nalaze i skupne nalaze ili ostave blaga nastale u vremenu od oko 400. godine do oko 1500. godine po Kr. Želja da ove izložbe budu jednoobrazno oblikovane i da ih prate izložbeni katalozi jednako ili slično oblikovni i stručno usaglašeni računalo je s povezivanjem predviđenih izložbenih aktivnosti u jedinstvenu i zajedničku izložbenu cjelinu koja bi u konačnici postala prispodobiva za izlaganje i prezentaciju u svakom većem izložbenom prostora u Republici Hrvatskoj.

 Nažalost, ovim zamislima vrijeme i okolnosti nisu išle u prilog jer je dogovoreno projekcije i zamisli na planirani način danas, nažalost, moguće realizirati u samo tri matična arheološka muzeja, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Arheološkom muzeju u Splitu i Arheološkom muzeju - Zadar. 

Ipak, za istaknuti je da se unatoč kojekavim problemima tijekom 2015. godine sličnim izložbama namjeravaju predstaviti još dva matična muzeja. Muzej Slavonije u Osijeku i Muzej Istre u Puli.

 

Ultimo aggiornamento: 15 January 2015